
Nasljeđivanje nekretnina u Republici Srpskoj predstavlja postupak u kojem nasljednici nakon smrti vlasnika stiču prava na stanovima, kućama, zemljištu i drugim nepokretnostima koje ulaze u zaostavštinu. Iako je nasljeđivanje uređeno zakonom, u praksi se često pojavljuju pitanja u vezi sa ostavinskom raspravom, potrebnom dokumentacijom, utvrđivanjem nasljednih dijelova i upisom prava vlasništva u javne evidencije.
Posebno složene situacije nastaju kada nekretnina nije pravilno upisana, kada postoji više nasljednika, kada je imovina opterećena hipotekom ili kada se nasljednici ne mogu dogovoriti o njenoj raspodjeli.
Prije donošenja odluke o raspolaganju naslijeđenom nekretninom važno je utvrditi ko ima pravo na nasljedstvo, šta tačno ulazi u zaostavštinu i koji su koraci potrebni za evidentiranje stečenih prava.
Najvažnije: pravo na nasljedstvo nastaje smrću ostavioca, dok pravosnažno rješenje o nasljeđivanju predstavlja ključnu ispravu za utvrđivanje nasljednika i njihovih prava te za sprovođenje odgovarajućih promjena u evidencijama nepokretnosti.
Nasljeđivanje nekretnina uređeno je prvenstveno Zakonom o nasljeđivanju Republike Srpske, dok se na pitanja vlasništva, suvlasništva i upisa prava primjenjuju i drugi relevantni propisi.
Postupak najčešće obuhvata nekoliko povezanih pravnih radnji:
Važno je razlikovati sticanje prava nasljeđivanjem od njegovog evidentiranja u javnim registrima. Nasljednik pravo stiče po pravilima nasljednog prava, dok upis omogućava da se odgovarajuće pravno stanje evidentira i učini vidljivim u javnoj evidenciji.
Pravo na nasljeđivanje nekretnine može proizlaziti iz zakona ili testamenta.
Kada ostavilac nije ostavio punovažan testament koji uređuje raspodjelu određene imovine, primjenjuju se pravila zakonskog nasljeđivanja.
Zakonski nasljednici raspoređeni su u nasljedne redove. Njihov položaj zavisi od porodičnog odnosa sa ostaviocem i postojanja drugih lica koja imaju pravo na nasljeđivanje.
U prvom nasljednom redu nalaze se potomci ostavioca i njegov bračni supružnik, prema pravilima propisanim zakonom.
Djeca i bračni supružnik, po osnovnom pravilu, nasljeđuju na jednake dijelove, uz uvažavanje zakonskih posebnosti koje mogu biti relevantne u konkretnom slučaju.
Ako nema potomaka koji nasljeđuju, mogu se primjenjivati pravila drugog i narednih nasljednih redova.
U zavisnosti od porodičnih okolnosti, pravo na nasljedstvo mogu imati roditelji ostavioca, njihovi potomci i drugi zakonom određeni srodnici.
Prije utvrđivanja nasljednih dijelova potrebno je pravilno odrediti koji nasljedni red dolazi u obzir.
Jedna od najčešćih situacija jeste nasljeđivanje porodične kuće, stana ili zemljišta nakon smrti majke ili oca.
Ako roditelj iza sebe ostavi više djece, a ne postoji testament koji drugačije uređuje raspodjelu, primjenjuju se pravila zakonskog nasljeđivanja.
Međutim, prije određivanja nasljednih dijelova potrebno je provjeriti da li je nekretnina u cijelosti bila vlasništvo preminulog roditelja.
Na primjer, ako je nekretnina stečena tokom braka, može se otvoriti pitanje bračne tekovine i prava preživjelog supružnika.
U tom slučaju nije pravilno automatski pretpostaviti da cjelokupna nekretnina ulazi u zaostavštinu.
Važno: prije raspodjele nasljedstva potrebno je utvrditi stvarni obim imovine ostavioca. Ako drugi član porodice ima samostalno pravo vlasništva ili suvlasništva, taj dio ne postaje zaostavština samo zbog smrti ostavioca.
Ne. Preživjeli bračni supružnik ne postaje automatski jedini vlasnik svih nekretnina preminulog supružnika.
Njegov položaj zavisi od više okolnosti, uključujući postojanje potomaka, porijeklo imovine, eventualni testament i pravila o bračnoj tekovini.
Potrebno je razlikovati dvije pravne osnove:
Tek nakon utvrđivanja tih odnosa moguće je pravilno odrediti šta ulazi u zaostavštinu i koliki dio pripada pojedinim nasljednicima.
Za ostavinski postupak i kasniji upis prava na nekretninama potrebna je dokumentacija kojom se utvrđuju identitet nasljednika, pravni osnov nasljeđivanja i podaci o imovini ostavioca.
U zavisnosti od konkretnog slučaja, mogu biti potrebni:
Nije nužno da svaki postupak zahtijeva sve navedene dokumente. Potrebna dokumentacija zavisi od stanja javnih evidencija, sastava zaostavštine i spornih pitanja.
Ostavinski postupak ima centralnu ulogu u utvrđivanju nasljednika, sastava zaostavštine i nasljednih prava.
Tokom postupka razmatraju se podaci o imovini ostavioca, postojanje testamenta i izjave lica pozvanih na nasljeđivanje.
Ako među nasljednicima ne postoji spor o relevantnim činjenicama, postupak može biti jednostavniji.
Međutim, ako nastane spor o tome da li određena nekretnina pripada zaostavštini ili ko ima pravo na nju, može biti potrebno rješavanje spornog pitanja u odgovarajućem postupku.
Detaljnije informacije o toku postupka dostupne su u članku Ostavinska rasprava Banja Luka.
Rješenjem o nasljeđivanju utvrđuju se nasljednici i njihova prava na zaostavštini, u skladu sa zakonom i rezultatima ostavinskog postupka.
Kada zaostavština obuhvata nekretnine, posebno je važno da podaci o njima budu dovoljno precizni za identifikaciju u odgovarajućim javnim evidencijama.
U praksi su značajni:
Pravosnažno rješenje o nasljeđivanju predstavlja važnu osnovu za sprovođenje promjena u evidencijama nepokretnosti.
Nakon završetka ostavinskog postupka potrebno je provjeriti da li su prava nasljednika pravilno evidentirana u nadležnoj javnoj evidenciji.
U Republici Srpskoj važnu ulogu u vođenju evidencija nepokretnosti ima Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP).
U zavisnosti od toga koja evidencija je uspostavljena i mjerodavna za konkretnu nekretninu, postupak evidentiranja prava može imati određene posebnosti.
Pravosnažno rješenje o nasljeđivanju predstavlja odgovarajući pravni osnov za upis prava stečenih nasljeđivanjem, ali je potrebno provjeriti da li sadrži sve podatke potrebne za sprovođenje upisa.
Ako postoje neslaganja između podataka u rješenju i javnoj evidenciji, može biti potrebno njihovo prethodno razjašnjenje ili odgovarajuća ispravka.
Pravilno evidentiranje prava značajno je za pravnu sigurnost i kasnije raspolaganje nekretninom.
Problemi se posebno mogu pojaviti prilikom:
Praktičan savjet: nakon pravosnažnosti rješenja o nasljeđivanju provjerite stanje upisa u nadležnoj evidenciji. Nemojte pretpostaviti da su svi podaci automatski ažurirani bez provjere konkretnog predmeta.
Posebni problemi nastaju kada ostavilac nije bio pravilno evidentiran kao vlasnik nekretnine ili kada dokumentacija o njenom sticanju nije potpuna.
Takve situacije mogu uključivati:
Važno je utvrditi da li je ostavilac imao pravo vlasništva ili drugo nasljedivo imovinsko pravo, bez obzira na eventualne nedostatke u javnim evidencijama.
Sama činjenica da nekretnina nije uknjižena na ime ostavioca ne znači automatski da se njegova prava ne mogu naslijediti.
Međutim, za konačno sređivanje vlasničkog stanja mogu biti potrebni dodatni postupci i dokazi.
Ako je ostavilac bio suvlasnik nekretnine, u njegovu zaostavštinu načelno ulazi njegov suvlasnički dio, a ne automatski cijela nekretnina.
Na primjer, ako je ostavilac imao jednu polovinu prava vlasništva na kući, predmet nasljeđivanja može biti taj suvlasnički dio.
Nasljednici mogu steći odgovarajuće idealne dijelove, u skladu sa rješenjem o nasljeđivanju.
To ne znači da svaki nasljednik automatski dobija fizički odvojenu prostoriju, sprat ili određeni dio zemljišta.
Idealni suvlasnički dio predstavlja pravni udio u cijeloj nekretnini, dok fizička dioba zahtijeva ispunjenje posebnih pravnih i tehničkih uslova.
Jedan od čestih problema nastaje kada više nasljednika stekne suvlasništvo nad istom nekretninom, ali se ne mogu dogovoriti o njenom korištenju, prodaji ili podjeli.
Na primjer, jedan nasljednik može željeti da zadrži porodičnu kuću, dok drugi želi prodaju i isplatu svog dijela.
U takvim situacijama potrebno je razlikovati sporazumnu diobu od postupka razvrgnuća suvlasništva.
U zavisnosti od okolnosti, moguće je razmatrati:
Prije pokretanja postupka važno je provjeriti vlasničko stanje, mogućnost fizičke diobe i prava svih suvlasnika.
Nasljeđivanje nekretnina može zahtijevati istovremenu primjenu pravila nasljednog, porodičnog i stvarnog prava.
Kada postoje sporovi o vlasništvu, neusklađene evidencije ili neslaganja među nasljednicima, advokat Banja Luka može pružiti pravnu pomoć u analizi dokumentacije, utvrđivanju nasljednih prava i izboru odgovarajućeg pravnog postupka.
Posebno je važno pravovremeno riješiti pitanja koja mogu otežati kasniju prodaju, poklon ili drugu vrstu raspolaganja naslijeđenom nekretninom.
Nasljeđivanje nekretnina može biti posebno složeno kada su stan, kuća ili zemljište opterećeni hipotekom. Smrt vlasnika ne dovodi automatski do prestanka hipoteke, pa nasljednici mogu steći nekretninu na kojoj i dalje postoji upisano založno pravo.
Hipoteka predstavlja sredstvo obezbjeđenja potraživanja. Ako dužnik ne ispuni obavezu, hipotekarni povjerilac može, pod zakonom propisanim uslovima, zahtijevati namirenje iz vrijednosti opterećene nekretnine.
Prije prihvatanja nasljedstva korisno je provjeriti:
Važno: nasljeđivanje nekretnine opterećene hipotekom ne znači automatski zaključenje novog ugovora o kreditu. Potrebno je razlikovati stvarnopravni teret na nekretnini od lične odgovornosti nasljednika za dugove ostavioca.
Prema pravilima nasljednog prava Republike Srpske, nasljednik odgovara za dugove ostavioca do visine vrijednosti naslijeđene imovine.
Međutim, konkretna odgovornost može zavisiti od dodatnih okolnosti, naročito ako je nasljednik ranije bio jemac ili sudužnik.
Na primjer, ako je ostavilac imao hipotekarni kredit, potrebno je analizirati ugovor o kreditu, ugovor o hipoteci i nasljednopravni položaj lica koja su naslijedila nekretninu.
Detaljnije informacije dostupne su u našem članku Dugovi nakon smrti – ko ih nasljeđuje u Republici Srpskoj?.
U praksi se dešava da nakon završetka ostavinskog postupka nasljednici otkriju zemljište, kuću ili suvlasnički dio koji nije bio obuhvaćen prvobitnim rješenjem o nasljeđivanju.
Razlozi mogu biti različiti:
Kada se pronađe dodatna imovina, primjenjuju se posebna pravila ostavinskog postupka o naknadno pronađenoj zaostavštini.
U zavisnosti od okolnosti, nadležni sud može odlučivati o naknadno pronađenoj imovini na osnovu ranijeg rješenja o nasljeđivanju, uz primjenu zakonskih izuzetaka.
Nije nužno da se zbog svake naknadno pronađene nekretnine ponavlja cjelokupan ostavinski postupak.
Potrebno je utvrditi da li je ranije doneseno pravosnažno rješenje o nasljeđivanju, ko su utvrđeni nasljednici i kakav je pravni status naknadno pronađene imovine.
Posebno treba provjeriti položaj lica koja su se ranije odrekla nasljedstva ili nisu učestvovala u postupku.
Nakon što nasljednici steknu pravo vlasništva, mogu razmatrati prodaju naslijeđenog stana, kuće ili zemljišta.
Međutim, prije prodaje potrebno je provjeriti da li je vlasničko stanje uredno evidentirano i postoje li prepreke za raspolaganje.
Posebno je važno utvrditi:
Ako postoji više nasljednika koji su postali suvlasnici, svaki od njih raspolaže svojim suvlasničkim pravom u granicama zakona.
Prodaja cijele nekretnine zahtijeva odgovarajuće pravno učešće svih lica čija se vlasnička prava prenose.
Ako je kuća u suvlasništvu više nasljednika, jedan suvlasnik ne može samostalno prodati tuđe suvlasničke dijelove.
On može raspolagati svojim pravom u skladu sa zakonom, ali za prenos vlasništva na cijeloj nekretnini potrebno je riješiti prava ostalih suvlasnika.
Pri raspolaganju suvlasničkim dijelom treba provjeriti i eventualna zakonska prava preče kupovine i druga ograničenja.
Za kupce je posebno važno da prije zaključenja ugovora provjere ko je stvarni nosilac prava vlasništva.
O toj temi detaljnije pišemo u vodiču Kupovina nekretnine od nasljednika u Republici Srpskoj.
Nasljednik može odlučiti da ne želi prihvatiti nasljedstvo koje mu pripada.
Međutim, prema Zakonu o nasljeđivanju Republike Srpske, odricanje od nasljedstva ne može biti djelimično niti uslovno.
To znači da se nasljednik ne može jednostavno odreći samo jedne nekretnine, a istovremeno prihvatiti ostatak nasljednog dijela.
Posebno je važno razlikovati odricanje od nasljedstva od ustupanja nasljednog dijela drugom nasljedniku.
Primjer: brat i sestra nasljeđuju porodičnu kuću. Brat želi da njegov dio pripadne sestri. Prije davanja nasljedničke izjave potrebno je utvrditi da li se radi o odricanju od nasljedstva ili ustupanju nasljednog dijela, jer ove radnje nemaju iste pravne posljedice.
Detaljnije informacije možete pronaći u članku Odricanje od nasljedstva u Republici Srpskoj.
Ostavilac može testamentom odrediti kome će nakon njegove smrti pripasti određena nekretnina, u granicama propisanim zakonom.
Međutim, postojanje testamenta ne znači da su sva pitanja nasljeđivanja automatski riješena.
Potrebno je provjeriti:
U određenim slučajevima testamentarna raspolaganja mogu biti predmet spora, posebno kada nasljednici smatraju da su povrijeđena njihova zakonska prava.
Pravo na nužni dio predstavlja zakonsku zaštitu određenih nasljednika.
Ako je ostavilac testamentom raspolagao svojom imovinom, može se otvoriti pitanje da li je time povrijeđen nužni dio nekog od nasljednika.
Međutim, pravo na nužni dio ne znači automatski pravo na tačno određenu kuću, stan ili parcelu.
Način ostvarivanja nužnog dijela zavisi od primjenjivih zakonskih pravila i konkretnih okolnosti.
Troškovi nasljeđivanja nekretnina zavise od vrste i složenosti postupka, vrijednosti imovine i eventualnih dodatnih pravnih radnji.
Mogu obuhvatati:
Ne postoji jedan univerzalan iznos koji važi za svaki slučaj nasljeđivanja nekretnina.
Posebni troškovi mogu nastati ako postoji spor o vlasništvu, potreba za ispravkom evidencija ili postupak razvrgnuća suvlasništva.
Poreske posljedice nasljeđivanja potrebno je razlikovati od redovnih troškova ostavinskog postupka.
U Republici Srpskoj važno je primijeniti važeće poreske propise i razlikovati samo sticanje imovine nasljeđivanjem od eventualnih kasnijih poreskih obaveza.
Na primjer, nakon sticanja nekretnine mogu biti relevantne obaveze koje proizlaze iz propisa o porezu na nepokretnosti.
Ako nasljednik kasnije proda nekretninu, potrebno je posebno provjeriti postoje li poreske posljedice takvog raspolaganja.
Važno: poreski tretman nasljeđivanja i kasnije prodaje nekretnine ne treba poistovjećivati. Prije transakcije potrebno je provjeriti važeće propise i eventualne poreske obaveze.
Česta je situacija da jedan ili više nasljednika žive izvan Bosne i Hercegovine.
Boravak u inostranstvu sam po sebi ne znači da nasljednik gubi pravo na nasljedstvo.
Međutim, mogu se pojaviti praktična pitanja u vezi sa:
Prije potpisivanja punomoćja ili nasljedničke izjave u inostranstvu potrebno je provjeriti odgovarajuću formu i uslove za korištenje isprave u Republici Srpskoj.
Roditelj je bio jedini vlasnik kuće i iza sebe je ostavio dvoje djece, bez drugih nasljednika koji bi u konkretnom slučaju imali pravo na nasljedstvo.
Ako nema testamenta i ne postoje druge relevantne okolnosti, djeca mogu naslijediti jednake idealne dijelove kuće.
To ne znači da jedno dijete automatski postaje vlasnik prizemlja, a drugo sprata.
Nasljednici utvrde da se stan i dalje vodi na prethodnog vlasnika, iako je ostavilac imao ugovor o njegovoj kupovini.
Potrebno je analizirati pravni osnov sticanja, ranije isprave i mogućnost sređivanja vlasničkog stanja.
U zavisnosti od okolnosti, mogu biti potrebne dodatne pravne radnje prije konačnog upisa nasljednika.
Dva nasljednika postanu suvlasnici kuće. Jedan želi prodaju, dok drugi želi da nastavi koristiti nekretninu.
Ako sporazum nije moguć, potrebno je razmotriti zakonske mogućnosti razvrgnuća suvlasništva.
Nakon pravosnažnog rješenja o nasljeđivanju pronađena je parcela koja je pripadala ostaviocu, ali nije bila navedena u prvobitnom postupku.
Potrebno je provjeriti dokumentaciju i primijeniti pravila o naknadno pronađenoj zaostavštini.
Nasljednik naslijedi kuću na kojoj postoji hipoteka radi obezbjeđenja bankarskog kredita.
Prije prodaje ili drugog raspolaganja potrebno je provjeriti preostali dug, sadržaj hipoteke i mogućnosti njenog brisanja nakon ispunjenja odgovarajućih uslova.
Problemi često nastaju kada nasljednici pretpostave da je dovoljno samo dobiti rješenje o nasljeđivanju, bez provjere ostalih pravnih okolnosti.
Najčešće greške uključuju:
Nasljeđivanje nekretnina u Republici Srpskoj uređeno je prvenstveno Zakonom o nasljeđivanju Republike Srpske.
Za pitanja vlasništva, suvlasništva, hipoteka i upisa prava relevantni su i propisi iz oblasti stvarnog prava i evidencija nepokretnosti.
Prije pokretanja postupka potrebno je utvrditi koja pravila se primjenjuju na konkretnu nekretninu i njeno pravno stanje.
Kada postoje neusklađene evidencije, sporovi među nasljednicima ili problemi sa raspolaganjem naslijeđenom imovinom, advokatska kancelarija Banja Luka može pružiti pravnu pomoć u utvrđivanju vlasničkih i nasljednih prava.
Pravna pomoć može obuhvatiti analizu dokumentacije, savjetovanje u ostavinskom postupku, zastupanje u imovinskopravnim sporovima i rješavanje pitanja povezanih sa upisom prava vlasništva.
Nasljeđivanje nekretnina u Republici Srpskoj ne završava se uvijek donošenjem rješenja o nasljeđivanju. U mnogim slučajevima potrebno je provjeriti javne evidencije, riješiti suvlasničke odnose ili otkloniti druge pravne prepreke.
Posebnu pažnju treba posvetiti nekretninama pod hipotekom, neuknjiženim nekretninama, naknadno pronađenoj imovini i situacijama u kojima postoji više nasljednika.
Pravovremeno utvrđivanje nasljednih prava i uredno evidentiranje vlasništva značajno smanjuju rizik od kasnijih sporova i olakšavaju prodaju, poklon ili drugo raspolaganje naslijeđenom imovinom.
Odgovori na najčešća pitanja o nasljeđivanju stanova, kuća i zemljišta u Republici Srpskoj.
Nekretnine se nasljeđuju na osnovu zakona ili punovažnog testamenta. U ostavinskom postupku utvrđuju se nasljednici, sastav zaostavštine i nasljedni dijelovi. Pravosnažno rješenje o nasljeđivanju predstavlja osnov za evidentiranje stečenih prava u nadležnoj evidenciji nepokretnosti.
Najčešće su potrebni izvod iz matične knjige umrlih, dokumenti kojima se dokazuje srodstvo, podaci o nasljednicima i odgovarajuća dokumentacija o nekretnini. To mogu biti list nepokretnosti, zemljišnoknjižni izvadak, raniji ugovori ili rješenja o nasljeđivanju. Dodatna dokumentacija zavisi od konkretnog slučaja.
Da, pod uslovom da je ostavilac imao nasljedivo imovinsko pravo na toj nekretnini. Međutim, ako vlasništvo nije pravilno evidentirano, može biti potrebno dodatno dokazivanje pravnog osnova sticanja i sprovođenje odgovarajućih postupaka radi sređivanja vlasničkog stanja.
Ne automatski. Potrebno je utvrditi da li kuća predstavlja posebnu imovinu ostavioca ili bračnu tekovinu, kao i ko su ostali nasljednici. Preživjeli supružnik može imati samostalno pravo na dio imovine i nasljedno pravo na odgovarajući dio zaostavštine.
Ako je kuća u suvlasništvu više nasljednika, jedan suvlasnik ne može samostalno prodati suvlasničke dijelove drugih lica. Raspolaganje vlastitim suvlasničkim dijelom podliježe zakonskim pravilima, uključujući eventualna prava preče kupovine i druga ograničenja.
Smrt vlasnika ne briše automatski hipoteku. Nasljednik može steći nekretninu koja je i dalje opterećena založnim pravom. Potrebno je provjeriti kreditnu dokumentaciju, preostali dug, prava hipotekarnog povjerioca i zakonske granice odgovornosti nasljednika.
Na naknadno pronađenu nekretninu primjenjuju se pravila o naknadno pronađenoj zaostavštini. U zavisnosti od okolnosti, nadležni sud može donijeti odgovarajuće dodatno rješenje na osnovu ranije utvrđenih nasljednih prava, uz primjenu zakonskih izuzetaka.
Trajanje zavisi od broja nasljednika, dostupnosti dokumentacije, postojanja testamenta i eventualnih sporova. Jednostavniji postupci mogu se završiti brže, dok sporovi o vlasništvu, neuknjižene nekretnine i drugi složeni imovinskopravni odnosi mogu značajno produžiti postupak.
Nasljeđivanje kuće, stana ili zemljišta može otvoriti pitanja vlasništva, suvlasništva, hipoteka i raspodjele imovine među nasljednicima. Pravovremena pravna analiza može pomoći u sprečavanju kasnijih sporova.
Advokat Zoran Vujičić pruža pravnu pomoć u ostavinskim postupcima, nasljednopravnim i imovinskopravnim pitanjima, uključujući provjeru dokumentacije i zastupanje u odgovarajućim postupcima.
Advokat Zoran Vujičić
Milana Tepića 11, 78000 Banja Luka
Telefon: +387 65 637 840



Ova web stranica koristi neophodne kolačiće za pravilan rad, a uz vašu saglasnost može koristiti i analitičke i funkcionalne kolačiće radi boljeg korisničkog iskustva. Više informacija pročitajte u Politici kolačića i Politici privatnosti.